“Medeja” premijerno u Zagrebu u subotu

KRALJEVSKO POZORIŠTE ZETSKI DOM U KOPRODUKCIJI
SA ZAGREBAČKIM EUROKAZOM PRIPREMA JOŠ JEDNU PREDSTAVU

Predstava “Medeja”, koja nastaje u koprodukciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom i zagrebačkog pozorišta Eurokaz imaće svoju hrvatsku premijeru u subotu, 19.novembra, dok će crnogorska publika moći da vidi ovaj komad na Cetinju 6. februara 2017.

Predstava nastaje prema drami “Medeja” Ljubomira Đurkovića i motivima iz tekstova Euripida, Jeana Anouliha i Christe Wolf, dramatizaciju i režiju potpisuje Branko Brezovec, a ansambl čine crnogorski i hrvatski glumci: Ana Vučković, Miloš Pejović, Aleksandar Radulović, Žarko Potočnjak, Petra Težak i Suzana Brezovec.

“Medeja”, semioklaza, scenska je dekonstrukcija klasičnog mita o Medeji temeljena na, kako stoji u podnaslovu istoimene drame crnogorskog autora Ljubomira Đurkovića, kome-tragediji u 10 slika i protkana motivima iz tekstova Euripida, J. Anouliha i Ch. Wolf.

Kako kaže službena najava: „Već se iz podnaslova ovog Đurkovićevog djela iščitava temeljni postupak iznenađenja, koji se ostvaruje obrtanjem očekivanih situacija i uobičajenih odnosa, te suprotstavljanjem samorazumljivom i prirodnom, a zapravo (prikriveno) nametnutom poretku stvari. Medeja u Đurkovićevoj interpretaciji nije prevarena osvetnica i patološki ljubomorna žena, već je supruga i majka koja brine o svojoj budućnosti i budućnosti svoje porodice, iako se ne bi reklo da nema i nekih političkih ambicija. Upravo ona predlaže Jasonu da prihvati Kreontov poziv da oženi njegovu kćer Glauku te on, pod uticajem svoje višestruko sposobnije i mudrije supruge, pristaje na taj pragmatičan čin u borbi za prijesto”. Temeljni problemski odnos koji propituje ovo djelo jeste: odnos društvene istine i mitske laži. “Eto, tako je bilo. Ali ko bi skupljao sada parčiće tih priča iz kojih bi sastavljao cjelinu. Svaki Argonaut ima svoju priču o pohodu. A tek pjesnici! Neku od tih verzija će prepričavati generacije koje dolaze. U njoj će biti malo istine. A tamo gdje je ima malo, nema je uopšte. Istina je cjelina, Klite“, izjavljuje u jednom trenutku Đurkovićeva Medeja. Kako stoji u saopštenju Pozorišta Eurokaz, u kome će Medeja za zagrebačku publiku biti premijerno odigrana u subotu – ”Užasi izvorne tragedije nakon Đurkovićevog uvida u pravo stanje stvari zvone sasvim drugačijom dinamikom i dijagnozom. Medeja priznaje svoje iluzije o bajkovitoj Heladi, bračnom životu i predanosti nezamjenjivoj ljubavi. No njena je motivacija zatvorena na prilazima tamnim, aleatoričkim podsticajima, ništa ne dolazi ili ne mami s neke druge strane zla i pravde, čak se i motiv majčinstva izgubi pred površnom dijalektikom društvenih ambicija. Ubistvo Medejine djece naručio je Kreont i Medeja, čvrsto tajeći i ubrzano sabirajući svoju emotivnu izgubljenost pred dvorskim pjesnikom Klitom, kažnjava sebe molbom Klitu da je literarno predstavi kao monstruoznu čedomorkom. Istina, ili iskušenje u istini, kako vam drago. Ali Klit se prihvatio posla”.

Ljubomir Đurković rođen je 1952. na Cetinju. Savremeni crnogorski autor čije je prepoznatljivo dramsko pismo nezaobilazna pojava u kontekstu crnogorske književnosti, naročito kada je riječ o dramskoj trilogiji Grci(Tiresijina laž: porodična hronika u dva čina, Kasandra: klišeji: reality fiction i Medeja: kome-tragedija u deset slika). Svojim adaptacijama i parodijama Đurković ne želi dovesti u pitanje vrijednost klasične literature ili psihološki rastvoriti stamenost antičkog književnog kanona, naprotiv, on klasičnim dramama pojačava apsurd, udaljava pozadinu, aktuelizuje ih u skladu s kritikom sveprisutne filozofije volje za moći. Objavio je knjige pjesama Polifemov plač, Poslovi i dani, Ipak, nešto se pomjera te dramske tekstove Peti čin, Pisac porodične istorije, Petronije ili Metuzalemi uživaju vječitproljeće, Tobelija, Otpad i Presvlačenje. Drame su mu izvođene u Engleskoj, Francuskoj, Makedoniji, Bugarskoj, Sloveniji i Turskoj.

Autorka fotografija: Lili Zaneta.