Nezaboravan aplauz u sarajevskoj noći „Pobune mornara“

Predstava Kraljevskog pozorišta Zetski dom odigrana u Sarajevskom ratnom teatru

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra u petak 5. aprila odigrana je „Pobuna mornara“ , predstava Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Predstava Diega de Bree, koja govori o istorijskom događaju iz 1918. godine kada su se mornari na brodovima austrougarske ratne flote pobunili trežeći mir i osnovna ljudska prava, ispunila je salu omiljenog sarajevskog pozorišta. Postaje jasno da umjetnost u ovom periodu, kako navodi Aleš Kurt, direktor SARTR-a , gotovo nikada ne referiše samo na udaljene događaje iz prošlosti.Upravo ovakva predstava koja u svoj fokus stavlja pobunu predstavlja takav vid teatra koji je ljudima važan i potreban.

„Umjetnici i intelektualci trebalo bi da imaju neki osjećaj šta je narodu potrebno. Ideologija je u osamdesetim godinama umrla, ipak u poslednje vrijeme i u umjetnosti je dosta podukata koji imaju neku vrstu potrebe za njom. Iako imate sporadične pokušaje pobune po svijetu, ona je bez ideologije sakata stvar, lako se uguši. Ideologija se mora roditi iz nečega.To se osjeća i u ovoj predstavi. Ipak, ljudi se , možda više podsvjesno , boje rađanja nove ideologije jer to rađanje bi moglo donijeti smrt majke na porodu, a sve to stvara strah. Narod pristaje na sve zbog rizika gubitka onoga što ima, bez obzira na nezadovoljstvo. To je specifična pojava koja se ciklično dešava kroz istoriju. De Breina predstava ima tu vrstu potrebe za rađanjem nove ideologije koja će dovesti do pobune. Dopada mi se energija ove predstave. Napravljena je da uznemiri publiku, sa razlogom. Ovo ne bi trebala biti predstava koja čini da se publika osjeća prijatno. Znam da je postavljena u morskom ambijentu,ipak kada se igra ovdje u crnoj kutiji , dobija neku filozofsku vrijednost“, rekao je Aleš Kurt, direktor SARTR-a i jedan od vodećih reditelja u BIH.

Inspirisana tekstovima Fridriha Vulfa i Radoslava Rotkovića, „Pobuna mornara“ okupila je u okviru ideje Art Geto međunarodni ansambl koji čine glumci iz gotovo svih republika bivše Jugoslavije: Srđan Grahovac, Romano Nikolić, Atanas Atanasovski, Konstantin Tino Kostadinovski, Omar Bajramspahić, Peđa Marjanović, Mak Čengić i Marko Todorović, kojima se pridružila i Gjylie Pelingu, sopran iz Albanije. Rekacije i aplauz sarajevske publike na kraju pokazali su da ona snažno shvata ovu priču o torturi, gladi, žeđi i poniženju, sasvim slučajno, ali baš u danima kada Sarajevo obilježava godišnjicu opsade grada.

„Uvijek rado dolazim na predstave Zetskog doma, drago mi je što sam večeras pogledao „Pobunu mornara“, koja je vrlo zanimljiva kada je riječ o stilskim i glumačkim sredstvima, u nekom ekspresionizmu za koji smatram da apsolutno leži ovoj predstavi. Jako je dobro da se priča iz prošlosti ispričala kroz ovakav vid teatra, jer kada se rade predstave koje se tiču recimo tog perioda, 1918. godine, nekako se uvijek upada u klopku da to mora biti romantičarski, što ovdje nije slučaj. Kada čujete s druge strane replike, vidite da sve to ima veze sa našim dobom, sa ratovima koji se ponavljaju, da ti vojnici ginu bez obzira na epohu u kojoj se to desilo. Glumci su odlični. U tjelesnom smislu su odlično radili, kao podjela su različiti, odličan je kasting. Mislim da Zetski dom kao teatar ima tu sreću da sarađuje sa različitim rediteljima iz regiona, koji imaju različite stilove i estetike“, kazao je nakon izvođenja Alban Ukaj, glumac SARTR-a .

„Diego de Brea je sjajan reditelj, to je dokazao i večerašnjom predstavom. Ono što mi se posebno dojmilo je ta vrsta fizikalnosti i nevidljive spontane koreografije koja stvarno radi na tome da publiku uvuče u svijet koji je posebno pozorišni. Nije filmski, nije čisto narativni, negoje baš pozorišni. Glumci su bili fantastični, odlično su uradili svoj dio posla upotpunivši njegovu vizijui davši likovima svoj pečat, učinivši ih karakterima sa kojima se publika može povezati. Sarajevska publika je posebna, to govorim iz pozicije sarajevskog glumca. Ona ne trpi laž i neko aplaudiranje samo zbog odigrane predstave. Ova publika ovdje vrlo je iskrena , mislim da su ovu predstavu jako dobro pratili, nije se čuo ni šum tokom igranja, svaki segment su posmatrali sa posebnom pažnjom, a aplauz na kraju i generalno reakcije potvrđuju ovo što govorim.Ova predstava takođe može komunicirati sa publikom na dobar način svugdje na Balkanu gdje su aktuelne teme o demokratiji i ljudskim pravima koji se doimaju kao nedostižni cilj u vremenu kapetana i poručnika, za koje smo mislili da je prošlo. Očigledno nije. Ako ovaj brod posmatramo kao prostor sa koga se ne može otići, shvatamo da smo svi mi na našem balkanskom brodu sa koga ne možemo“, riječi su Sanina Milavića, sarajevskog glumca.

Nakon Sarajeva, predstava je dan kasnije izvedena i pred podgoričkom publikom u Crnogorskom narodnom pozorištu. Diego de Brea potpisuje takođe adaptaciju, vizuelni identitet predstave i izbor muzike. Predstava „Pobuna mornara“ nastala je kao prvi proizvod interregionalnog projekta ADNICH, koji pripada pretpristupnim IPA programima. Cilj je stvaranje mreže na južnom Jadranu između Italije, Albanije I Crne Gore, koja će se baviti promocijom nematerijalnih kulturnih dobara kroz umjetnost i pozorište. Na ovaj način, Kraljevsko pozorište kao lider evropskog projekta, u saradnji sa partnerima daje zamajac za nove tendencije u kulturi, iznalazeći tako nove načine očuvanja nematerijalne kulturne baštine, čuvajući od zaborava bitne istorijske događaje. Takva je priča o mornarima čija se stogodišnjica obilježavala upravo u godini premijere predstave Diega de Bree.