Zetski dom

Komad Paola Mađelija, “Ko se boji Virdžinije Vulf” izveden je u nedjelju u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, čime je i zvanično otpočeo ovogodišnji repertoar, koji će, prema riječima direktora ove institucije kulture, Ilije Subotića, biti na visini zadatka, kako smo, uostalom, i navikli, kada je riječ o najstarijoj teatarskoj kući u Crnoj Gori.

Uprkos veoma izazovnoj godini zbog pandemije korona virusa, koja je pogodila sve oblasti kulture, a u prvom redu, izvođačke umjetnosti, Kraljevsko pozorište Zetski dom je uspjelo da realizuje sve planirane projekte i aktivnosti, potvrđuje za Standard prvi čovjek Zetskog doma.

To se posebno odnosi na redovnost repertoara, realizaciju novih predstava samostalno ili u koprodukciji, zatim završetak ADNICH projekta, kofinansiranog od strane INTERREG-IPA CBC IT-AL-ME programa u kojem je Zetski dom imao status vodećeg partnera, potom doprinos ravnomjernom razvoju kulture i disperziji programa, kao i ostvarivanje komplementarnih aktivnosti. Jezikom brojki, za njima je uspješna realizacija šest premijera kojima je najstariji državni teatar odgovorio zakonskim obavezama u smislu inscenacije djela koja pripadaju kulturnoj baštini Crne Gore i svjetskoj kulturoj baštini, odnosno domaćem i međunarodnom savremenom stvaralaštvu.

Realizovano šest premijera

“Kada govorimo o novim produkcijama i premijerama, realizovana je predstava ‘Rani jadi’, koju je prema motivima istoimenog djela Danila Kiša režirao Petar Pejaković, a čiji su akteri cetinjski osnovci i srednjoškolci. Predstava je nastala u okviru obrazovno-kulturnog segmenta ‘Studio’ Kraljevskog pozorišta. Na liniji unapređenja saradnje s nezavisnom kulturnom scenom, u koprodukciji s DS Prazan prostor realizovana je predstava ‘Ana Karenjina’, koju je postavio reditelj Mirko Radonjić prema antologijskom Tolstojevom romanu. Sezonu smo nastavili premijerom predstave ‘Čikaške perverzije’ prema Dejvidu Memetu u režiji Zorana Rakočevića, kao i komadom ‘Tobelija, mimikrija’ u režiji Mirjane Medojević, a prema drami Ljubomira Đurkovića”, ističe Subotić i dodaje:

“Uprkos složenoj epidemiološkoj situaciji, Kraljevsko pozorište je stvorilo uslove da se pred publikom nađu još dvije značajne predstave: ‘Ko se boji Virdžinije Vulf’, po Edvardu Olbiju u čitanju reditelja Paola Mađelija i ‘Nije to to – studije Fausta’, prema tekstu Simone Semenič u režiji Tomija Janežiča. Riječ je o projektu realizovanom u koprodukciji Kraljevskog pozorišta, Sarajevskog ratnog teatra – SARTR, NVO ‘Aparat’, Festivala MESS iz Sarajeva i Beogradskog dramskog pozorišta, inspirisan Geteovim dramskim spjevom ‘Faust’. Tokom prošle godine su pokrenute pozorišne novine Protagonist, a takođe i redizajniran veb-sajt, koji izuzev informativnog dijela, između ostalog, donosi jedinstvenu bazu dostupnih podataka svih predstava Zetskog doma od njegovog osnivanja do danas”.

Očekuju nas “Predsjednice”, “Obožavateljka” i “Pod oba sunca”

Uz navedene nove predstave koje će publika biti u prilici da pogleda i tokom ove godine, Subotić podsjeća da je započet rad na komadu “Predsjednice”, koji prema austrijskom stvaraocu Verneru Švabu režira Radmila Vojvodić. Čitaće probe su završene u decembru, druga faza slijedi narednog mjeseca, dok će predstava biti premijerno izvedena 4. marta.

Međutim, to je samo početak…

“Što se tiče ostalih novih naslova, u ovoj godini nas očekuje početak rada na predstavama ‘Obožavateljka’ (tekst: Mate Matišić, režija: Ana Vukotić) i ‘Pod oba sunca’ (tekst: Ognjen Spahić, režija: Boris Liješević). Uz sve navedeno, a u skladu s finansijskim mogućnostima, radićemo i na obnovi jednog broja ranije nastalih i važnih predstava referentne autorske i glumačke ekipe.

Tokom ove godine Zetski dom će nastaviti s realizacijom pomenutog segmenta ‘Studio’ koji je posvećen razvoju kulturnih potreba i navika djece i mladih, odnosno njihovog aktivnog učešča u kulturnom životu Crne Gore. Osim ‘Ranih jada’, u okviru ovog programa do sada su nastale i druge izuzetno kvalitetne predstave kao što su ‘Kapital-djeca’ i ‘Ljubavno doba’.

U skladu s prirodom djelatnosti i našim prioritetima i u ovoj godini ćemo realizovati gostovanja i razmjenu programa u zemlji, a u odnosu na epidemiološku situaciju radićemo na daljem unapređenju regionalne i međunarodne saradnje”, ističe naš sagovornik.

U fokusu i izdavačka djelatnost

Uz to, fokus će takođe biti i na izdavačku djelatnost.

“U narednom periodu iz štampe izlazi knjiga ‘Pozorište Zetski dom 1884-1896’ – drugo, prošireno i dopunjeno izdanje, Luke I. Milunovića, dok od istog autora do kraja godine planiramo izdavanje publikacije ‘Pozorište Zetski dom 1897-1909’. Imajući u vidu navedeno, kao i naša prethodna izdanja autora Milunovića, Crna Gora će na ovaj način imati zaokruženu prezentaciju razvoja redovnog pozorišnog života do Prvoga svjetskoga rata”, pojašnjava on.

Pandemija je u nekoliko navrata tokom prošle godine donijela odgađanje jednog broja programa i projekata na matičnoj sceni, koji su kasnije realizovani, potvrđuje Subotić, ali uprkos svemu tome slobodno možemo reći da gubitaka u finansijskom ili estetskom smislu nije bilo (izuzev zastoja aktivne regionalne i međunarodne saradnje). Takođe, projekta u stagnaciji ili na čekanju nema.

Kada govorimo o negativnim refleksijama pandemije korona virusa, one su najviše bile izražene u prvom kvartalu prošle godine, kada nije bilo moguće realizovati redovne repertoarske aktivnosti, uz tadašnju neophodnost propisane redukcije radnog vremena. Ako govorimo o aktuelnom trenutku i dalje je dozvoljena popunjenost 1/3 dostupnih sjedećih mjesta. To znači da u Kraljevskom pozorištu Zetski dom predstavi može da prisustvuje najviše 70 osoba, pri čemu taj broj zna biti i manji u zavisnosti od koncepta određenog programa ili projekta. Ipak, imajući u vidu proces masovne imunizacije, vjerujem da će u dogledno vrijeme broj posjetilaca s aspekta zdravstvenih propisa moći da bude povećan, jer su mjere za sva pozorišta iste, a kapaciteti sala znatno drugačiji, pri čemu je očuvanje javnog zdravlja, razumije se, uvijek apsolutni prioritet”, navodi direktor ovog pozorišta.

Drugi broj glasila Protagonist u februaru

U okviru izdavačke djelatnosti, novina u poslovanju je pokretanje sopstvenog glasila pod nazivom Protagonist. Prvi broj pozorišnih novina izašao je u septembru prošle godine, odnosno na početku sezone. Narednog mjeseca pred publikom i drugom zainteresovanom javnošću biće i drugi broj, dok se treći planira za jesen.

“Kao što sam u više navrata isticao ovim povodom, navedeni programski segment je nedostajao Zetskom domu, koji u odnosu na svoj status i misiju u sistemu crnogorske kulture ima obavezu da se, uz primarnu djelatnost,bavi važnim pitanjima od značaja za domaću teatrologiju i kulturu u cjelini. U konkretnom, Protagonist donosi različite teme, ne samo kada govorimo o istorijskim prilikama, već i uglu kritičkog osvrta na aktuelnu produkciju, različitih pojava i fenomena u ovoj oblasti. Uz to, novine su prostor za stručni diskurs o estetici i teoriji, sociologiji i drugim značajnim pitanjima, pa i kada govorimo o našem okruženju. Sve to, vremenom će, kako vjerujem, predstavljati relevantan osnov za uspostavljanje međunarodnog stručnog časopisa”.

Ulaganje u kulturu, kao zakonom utvrđenu djelatnost od javnog interesa u Crnoj Gori, je uvijek neophodno u većem obimu. Ne može reći da je zadovoljan opredijeljenim budžetom za rad Kraljevskog pozorišta u 2022, uprkos mjerljivim rezultatima koje je najstariji crnogorski državni teatar postigao tokom prošle godine.

Nužno veće ulaganje u kulturu, nema sredstava za MIT

“Podsjetiću, imali smo šest premijera i započeli sedmi projekat, uz niz drugih aktivnosti. Čitav taj proces ostvaren je u vrijeme pandemije, suočen s brojim izazovima i problemima u tom kontekstu. Ipak, u okviru postojećeg budžeta obezbijedićemo održivost repertoarskih aktivnosti i drugih komplementarnih djelatnosti, tako da publika neće ostati uskraćena za kontinuiranu pozorišnu, odnosno kulturnu ponudu na kakvu je navikla. Izuzetak je realizacija MIT festivala, za koji ove godine neće biti sredstava, pri čemu govorimo o veoma kompleksnoj formi savremenog kulturno-umjetničkog stvaralaštva koja podrazumijeva zahtjevne produkcione i druge pretpostavke s finansijskim implikacijama, u službi ostvarivanja referentnog pozorišnog proizvoda”, otkriva Subotić.

Za vrijeme njegovog mandata na čelu ove istaknute institucije, zacrtani su određeni ciljevi, koje je na dobrom putu i da ostvari, sudeći po dosadašnjem radu.

“Kada govorimo o prioritetima, u bitnom, to su: nastavak postizanja visokih umjetničkih dometa teatarskog stvaralaštva, potom jačanje kadrovskih kapaciteta, s obzirom na to da su gotovo sve službe deficitarne u smislu broja zaposlenih, uz proširenje glumačkog ansambla. Osim toga, u prioritetima su i redovnost repertoara, afirmacija domaćeg dramskog teksta, veće angažovanje domaćeg umjetničkog i stručnog kadra, realizacija predstava s potencijalom za izvođenje na većini scena posebno u Crnoj Gori, dalji razvoj regionalne i međunarodne saradnje, stvaranje uslova za povećanje dostupnosti programa osobama sa invaliditetom i slično”, zaključuje za Standard Subotić.

M.R.