Zetski dom

U Kraljevskom pozorištu izvedena predstava “U ime Gospoda”

Autorski projekat Andraša Urbana oduševio publiku MIT festivala

Andraš Urban, jedan od najznačajnijih pozorišnih reditelja ovih prostora, poznat je crnogorskoj publici baš po njegovim djelima nastalim u Kraljevskom pozorištu na Cetinju. Koliko je za ovdašnju publiku značajan, možda govori i to da su ulaznice za „U ime gospoda“, njegov autorski projekat u subotičkom pozorištu (“Kosztolányi Dezső“), prodate u nekoliko dana. Publika se odazvala pozivu autora da provjeri „Da li je teatar “ Kostolanji Deže“ naglo skrenuo na desno?“ . Pred, do poslednjeg mjesta ispunjenom salom Zetskog doma, treće festivalske večeri bila je „andraševska“ društveno angažovana priča, ona koja izaziva oklijevajući smijeh, onaj koji odjednom sklizne u gorčinu. Kako sam Urban kaže, ova predstava je „Brutalno politički nekorektna akcija“. Predstava „U ime Gospoda“ bavi se pojedincem i ljudskom intimom, migrantskom krizom, odnosno situacijom kada dolaskom drugog čovjeka iz druge kulture dolazi do sukoba. Prema njegovim riječima, fokus predstave je, prije svega, u traganju za ljudskošću.

„Nalazimo se u vremenu kada prihvatamo sebe na štetu drugih ljudi. Mijenja se ta politička paradigma, više i ne moramo biti humani, dovoljno je da kažemo u svojim nacionalnim zajednicama – OK, mi ćemo biti loši momci, ali nama će biti bolje. To je problem koji se vrlo gadno promijenio u posljednjih par godina, onako javno i transparentno, da više nije problem biti loš. To postojanje razlika među ljudima služi politici, kao neka vrsta mobilizacijskog faktora, da se angažuju glasači, patriote, vojnici. Govorimo o čovjeku, umjetnost stavlja u središte čovjeka koji govori različitim jezicima, ali druge stvari su iznad toga“, kazao je Andraš Urban.

U predstavi igraju: Boris Kučov, Gabor Mesaroš, Imre Elek Mikeš i Emeše Nađabonji.Tekst za predstavu „U ime Gospoda” nastao je na probama, kroz razgovor sa glumcima i improvizacije, a rad sa Urbanom je, prema riječima ansambla, bio veliki izazov. Ipak, superiornom glumom svakako su na najbolji način realizovali rediteljske zamisli. Na MIT-u su , uprkos činjenici da su igrali na mađarskom, zadivili publiku Kraljevskog pozorišta.

„Ovo nam je drugi put da glumimo pred publikom gdje niko ne razumije ni riječ mađarskog, imali smo prilike u Beogradu i drugi put ovdje na Cetinju. Potrebno je jako puno energije uložiti u to da pokušamo publici da prenesemo ono što oni moraju da čitaju gore na titlovima, ali je zapravo veliki izazov i veliko uživanje“, kazao je glumac Imre Elek Mikeš.

Rad na predstavi za glumce je bio težak, upravo zbog toga što zadire u najdublja čovjekova licemjerja i spremnost da ako za to sa neke strane dođe zeleno svjetlo, on lako može početi i da ubija.

„Bilo je jako teško, rad je podrazumijevao jako puno istraživanja i amrovizacija. Materijal iz kog smo počeli, kasnije smo razrađivali do krajnjeg rezultata. Ta mržnja od koje je Andraš tražio da idemo i iz te mržnje improvizujemo temu, psihički teško pada i čovjeku i glumcu. Morali smo da pređemo tu prvu zbunjenost, a kad smo to prešli bilo je sve lakše i lakše igrati to. Zahtjevno je, ali i oslobađajuće.Puno ljudi sve ovo što se dešava na sceni u sebi misli, ali ne izgovara. Makar neki djelić iz ove predstave. Kada stižemo do dijela kada kažemo da je došlo vrijeme da počnemo da ubijamo, to je najviše zastrašujući dio, jer je tanka linija da se dođe do te mržnje, da ubijanje više uopšte ne predstavlja problem “ , istakao je glumac Boris Kučov.

„Ova predstava uključuje sve klišee koje smo svi čuli iz medija i raznih kanala. Pitanje koje se postavlja jeste-„A koliko puta si mislio isto to dok si pio jutarnju kafu? Da li primjećuješ u sebi da si u jednom trenutku mislio isto to? U Subotici smo jedno vrijeme prisustvovali tim situacijama. Nije tu bilo prave osude naroda dok to medijski nije potaknuto. Ali u suštini, migrant je postao neprijatelj u svijetu, u evropskoj politici, ljudi se dijele na to da li su za ili protiv migranata. To nije jednostavno pitanje, jer riječ je o ljudima. Svi su osuđivali Mađarsku zbog ograde i anti- migrantske politike. Čim su stigli migranti u zemlje koje su osuđivale, vidjeli ste da su za njih migranti postali par exellence neprijatelji naroda, običaja. “, istakao je reditelj Andraš Urban.

U sklopu „MIT razgovora“, okruglog stola nakon predstave, publiku je zanimalo gdje tu nada? Odgovora zapravo nema, ipak, dok glumci igraju, u pozadini scene je sve vrijeme veliki amblem sunca, koje nas sve obasjava i predstavlja ciklus života. Možda će u nekom narednom ciklusu multikulturalizam ponovo oživjeti.

Dramaturg u predstavi je Kata Đarmati, koreograf Vedrana Božinović, kompozitor Irena Popović Dragović. Scenografiju je izradio Željko Piškorić, a kostim Marina Sremac. MIT festival nastavlja se u subotu predstavom “Visoška hronika” Slovenskog narodnog gledališča iz Ljubljane. Predstava je urađena po romanu Ivana Tavčara, a početak je, baš kao i za sve predstave na MIT-u, zakazan za 19.30 časova.

Autor fotografija je Duško Miljanić.

Nastavak MIT festivala

MIT festival biće nastavljen izvođenjem predstava: “Prokleti pušači“(Slovensko narodno gledališče,Ljubljana, Slovenija,režija: Tin Grabnar); „Odbačen“ ( Prime Cut production, Belfast, Sjeverna Irska, režija: Emma Jordan); „Katalonac“, (TEATAR&TD Zagreb, Hrvatska,režija: Ivan Penović); „Krvave svadbe“ (Grad teatar Budva, Crna Gora i Srpsko narodno pozorište, Novi Sad, Srbija, režija: Igor Vuk Torbica). Nakon prikazivanja predstava biće organizovani okrugli stolovi kojima će moderirati profesor Janko Ljumović, a u bifeu Zetskog doma publika ima priliku za nastavak teatarskog druženje na MIT žurkama. Ovogodišnji MIT festival trajaće do 17.maja kada će biti izveden koncert violiniste Stefana Milenkovića i Crnogorskog simfonijskog orkestra. Na kraju Festivala biće dodijeljena „Balkanska carica“, nagrada za najbolju predstavu. Žiri ove godine čine: Radmila Vojvodić – pozorišna rediteljka, dramska spisateljica i profesorka pozorišne režije iz Crne Gore, Nikola Ristanovski- glumac iz Makedonije i Željko Hubač- dramski pisac iz Srbije.