U “Zetskom domu” održan događaj “Arhitektura sjećanja”
U Kraljevskom pozorištu “Zetski dom” danas je, povodom 110 godina od smrti arhitekte Josipa Sladea Šilovića, održan događaj “Arhitektura sjećanja”.
Tokom skupa, o arhitekti čiji je rad u bitnoj mjeri obilježio jednu epohu u Crnoj Gori, govorili su Aleksandar Kašćelan, gradonačelnik Prijestonice Cetinje, Slobodan-Bobo Mitrović, arhitekta, prof. dr Aleksandar Čilikov, istoričar umjetnosti i Luka I. Milunović, teatrolog.
Gradonačelnik Kašćelan podsjetio je na Sladeov plodonosan rad u Crnoj Gori, posebno akcentujući činjenicu kako je na Cetinju izgradio objekte Kraljevskog pozorišta “Zetski dom”, Austrougarskog poslanstva i druge, ali i puteve kojima je tadašnji centar crnogorske države povezan sa Kotorom, Rijekom Crnojevića, Virpazarom, Podgoricom, Barom i Ulcinjem.
– Kojeg god projekta da se dohvatio, Slade je stvarao djela koja i danas nikoga ne ostavljaju ravnodušnim zbog svoje autentičnosti, ljepote i vizuelnog utiska, ali i konstrukcije, inženjerskih i arhitektonskih rješenja. Spada u grupu autora koje su, svojom veličinom i osobenošću, nadmašila njihova djela. Josip Slade je izvanjac čija luča nije utrnula na Cetinju ni 110 godina poslije njegove smrti. Današnji događaj najbolja je potvrda toga – kazao je on.
Arhitekta Slobodan – Bobo Mitrović, ujedno i autor vrijedne monografije o životu i radu Josipa Sladea, govorio je o stilovima koje je on primjenjivao u arhitekturi niza reprezentativnih objekata u Crnoj Gori.
– Dvorac u Nikšiću je čista neorenesansa, austrougarsko poslanstvo na Cetinju takođe, a dvorac u Baru izuzetno kreativna sinkretička arhitektura gotičkog i romaničkog stila. Svaka od tih palata ima svoju dragocjenu priču, kako u enterijeru, tako i u eksterijeru. Ipak, opredijelio bih se za “Zetski dom”, jer se preko ovih dasaka prelamala crnogorska istorija – i politička i ratna i duhovna. Zato, ta vertikala koju “Zetski dom” predstavlja, apsolutno je primijenjena i u arhitekturi. Nju je isključivo Josip Slade 1884. godine osmislio, originalno joj je dao jednu arhitektonsku formu kojoj nemate slične po Dalmaciji. Ni u Kotoru, ni u Dubrovniku, Splitu, Puli ili Rijeci – svuda su ta pozorišta drugačija – naglasio je Mitrović.
Aleksandar Čilikov naročito se osvrnuo na saradnju knjaza Nikole i Josipa Sladea, ističući kako je upravo ona imala poseban uticaj na značaj samih projekata.
– Susret Sladea, kao čovjeka koji je u Padovi završio arhitekturu i građevinu, a imao je i titulu doktora filozofije, i jednog mladog obrazovanog vladara kakav je bio knjaz Nikola, rezultirao je ovakvim projektima. Jer, Nikola prvi je jako dobro znao da, ako hoće državu da uključi u savremene tokove, onda mora nešto da uradi sa prostorom, da izgradi prostor. Tako su i počeli ti veliki Sladeovi projekti. Naročito bih pomenuo “Zetski dom”, čime je jedan grad koji tada nije imao više od četiri ili pet hiljada stanovnika, dobio teatar kvaliteta nalik srednjoevropskim – zaključio je on.
Luka Milunović podsjetio je na koji se način ukazala ideja o gradnji državnog teatra na Cetinju.
– U godinama nakon Berlinskog kongresa, na Cetinju, a zatim i u drugim crnogorskim gradovima, širi se talas kulture. Knjaz Nikola dovršava čuveno djelo “Balkanska carica” i, naravno, u dvoru počinje razgovor o pozorištu, jer ta je drama negdje morala biti prikazana. I to je, dakle, bio momenat kada dolazi do angažmana Josipa Sladea, koji 1884. godine ulazi u veliku priču o crnogorskoj kulturi. On će biti zadužen da projektuje, da svojim radom omogući podizanje prve kuće namijenjene kulturnim potrebama u Crnoj Gori. Tako je prvog maja pomenute godine i udaren kamen temeljac “Zetskog doma” – podsjetio je Milunović.
Prisutne na skupu pismom je pozdravio i direktni potomak arhitekte Radovan Slade Šilović, koji nije bio u mogućnosti da doputuje na današnji događaj.
Moderator skupa “Arhitektura sjećanja – 110 godina od smrti Josipa Sladea Šilovića” bio je Damir Bučan, arhitekta i univerzitetski predavač.
Kraljevsko pozorište “Zetski dom”, organizacijom današnjeg događaja, težila je da još jednom skrene pažnju na dragocjeno urbanističko i graditeljsko djelo koje je iza sebe ostavio Josip Slade Šilović.
