Zetski dom u sezoni 2024/2025 potvrdio je status jednog od ključnih aktera crnogorske i regionalne pozorišne scene, kroz raznovrsne koprodukcije, gostovanja i programske iskorake koji reflektuju savremeno društvo. Kako ističe direktor Luka Radović u intervjuu za naš portal, pozorište danas mora biti prostor autentične razmjene i kulturne samospoznaje, utočište od površnosti, ali i ogledalo stvarnosti. Posebno ističe značaj otvaranja scene za nezavisne umjetnike i mlade generacije koje oblikuje digitalno doba.

Cetinjski list: Kako ocjenjujete pozorišnu sezonu u Zetskom domu? Koji su bili najznačajniji momenti i produkcije?

Radović: Od početka septembra  do ovog momenta, Kraljevsko pozorište Zetski dom bilježi veliki saradnji i koprodukcija, noviteta, pa samim tim i raznovrsnih programa. Od značajnijih stvari koje prate sezonu 2024/2025 tu su saradnje sa Univerzitetom Crne Gore na projektu “Jedino lice sreće”, dvije koprodukcije sa Centrom za kulturu Tivat na predstavama “Slučaj virdžina” i “Draga profesorice”, koprodukcija sa Crnogorskim narodnim pozorištem na obnovi predstave “Princeza Ksenija od Crne Gore”, kao i saradnja sa Ambasadom republike Bugarske na baletskoj predstava “Kozji rog”, iz produkcije Državne opere iz Ruse.  Takođe, neizostavno je pomenuti manifestaciju “Dani nezavisne scene”, kao i novu produkciju Kraljevskog pozorišta Zetski dom “Ričard III” u režiji Dina Mustafića, a po tekstu Vilijama Šekspira. Kao i u prethodnom periodu zadovoljni smo saradnjom sa Prijestonicom Cetinje.

Cetinjski list: Sa kojim umjetnicima i institucijama ste sarađivali tokom ove sezone, i koliko su ta partnerstva doprinijela raznovrsnosti repertoara?

Radović: Već u prethodnom odgovoru se dosta toga nalazi. Izdvojio bih saradnju sa rediteljima Dorom Ruždjak Podolski i Dinom Mustafićem. Dinov angažovani, kritički pozorišni jezik, koji obiluje društveno – političkom odgovornošću, kao i Dorin savremeni pristup koji se bazira na muzikalnosti, vizuelnoj dramaturgiji, slojevitosti promišljanja učinili su da saradnici i ansambl Zetskog doma u jednoj sezoni izađu bogatiji za dva potpuno različita iskustva tj. pristupa radu na procesima.

Cetinjski list: Da li ste ostvarili međunarodne saradnje? Ko su bili partneri van Crne Gore i kakva su iskustva iz tih projekata?

Radović: Međunarodna saradnja se ogledala u par projekata u sezoni iza nas.  U novembru mjesecu smo sa predstavom”Leptir” bili predstavnici Crne Gore na Sedmici crnogorske kulture u Skadru. Pomenuću i saradnju sa Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika, koja se, vjerovali ili ne desila po prvi putu istoriji ova dva pozorišta.  Takođe, gostovanje na festivalima u Bugarskoj sa predstavom “Stub soli” je imalo velikog odjeka u javnosti.

Cetinjski list: Na kojim festivalima je Zetski dom učestvovao ove sezone i kakve su bile reakcije publike i stručne javnosti?

Radović: Izdvojio bih gostovanje na festivalima  u Bugarskoj u Varni i Sofiji. U pitanju su internacionalni festival Via fest u Varni (dio programa “Pozorišni mostovi jugoistočlne evrope), kao i World Theatre  u Sofiji. Kritike za tri igranja predstave “Stub soli”, po tekstu Aleksandra Radunovića, a u režiji Javora Gardeva su više nego dobre. Na našem sajtu možete pogledati kritike Albene Atanasove, kao i bugarskog profesora Georija Kaprieva. Reakcije publike su bile sjajne i vjerujem da će ova predstava osvojiti publiku u regionu.

Cetinjski list: Kako su protekli “Dani nezavisne scene” ? Koliko je važno otvarati prostor za savremene i alternativne scenske izraze?

Radović: “Dani nezavisne scene” su manifestacija koja gradi svoj život i nadam se da će iz godine u godinu biti sve bolja. Ova Manifestacija omogućava nezavisnim kolektivima da nastupaju na glavnoj sceni, pritom dobivajući institucionalnu podršku i vidljivost kakvu uobičajeno nemaju, nude nezavisnim umetnicima prostor, publiku, regionalnu vidljivost i diskurs o važnim društvenim temama. Zetski dom postaje most između institucionalnog i eksperimentalnog pozorišta.

Cetinjski list: Sa kakvim izazovima se suočava jedno pozorište danas, u društvu koje sve više gravitira ka digitalnom svijetu i virtuelnim sadržajima?

Radović: Živimo u društvu koje sve više funkcioniše kroz brze, površne i često vizuelno prenaglašene sadržaje. U tom kontekstu, najveći izazov pozorišta je privući mlađe generacije koje rastu i oblikuju se u digitalnoj sredini. Ipak, vjerujem da će pozorište i kroz ovo vrijeme opstati, upravo zbog svoje suštine – neposrednosti i žive razmjene između glumaca i gledalaca. Digitalna sfera nudi obilje sadržaja, ali često bez dublje emocije i refleksije, a to je ono što pozorište čini drugačijim i neophodnim u današnjem svijetu!

Cetinjski list: Kako vidite ulogu i funkciju pozorišta u savremenom trenutku? Na koji način se danas dolazi do publike i pažnje?

Radović: Uloga pozorišta je višeslojna, ono je prostor za umjetnički izraz, društveni dijalog i kolektivno preispitivanje stvarnosti. U vremenu polarizacija, brzih informacija i površnih interakcija, pozorište nudi mogućnost usporavanja, fokusiranja i empatije. Do publike se dolazi umjetničkim programom koji nas se tiče, prisustvom na društvenim mrežama, saradnjom sa školama, kroz rad sa djecom i slično.

Cetinjski list: Šta pozorište, po vašem mišljenju, suštinski znači za kulturu i identitet jednog društva?

Radović: Pozorište reflektuje stvarnost jednog društva, ali je i aktivno oblikuje. Kroz pozorište društvo mora otvoreno da govori o sebi i onome čime se ponosi i onome što potiskuje. Upravo na tom vjerovanju temeljimo i naš repertoar. U tom smislu, pozorište je ključno za očuvanje kulturnog identiteta jer u sebi sadrži jezik, istoriju i kolektivno pamćenje, ali i otpor i težnju ka promjeni. U vremenu kada su identiteti često podložni manipulacijama, pozorište može i mora da bude prostor autentične samospoznaje.

Cetinjski list: Koji su planovi Kraljevskog pozorišta za naredni period? Da li pripremate nove projekte, gostovanja ili saradnje?

Radović: U narednom periodu nas čekaju gostovanja na Kotorskom festivalu sa predstavom “Robinzon Kruso, kao i gostovanja predstave “Slučaj Virdžina” na festivalima “Budva Grad teatar” i “Korifej”, dok u septembru radimo na novoj produkciji, ali sad već govorimo o novoj sezoni 2025/2026.

Cetinjski list: Koja bi bila vaša poruka publici? Zašto je i dalje važno dolaziti u pozorište?

Radović: U vremenu kada sve više sadržaja konzumiramo kroz ekrane (brzo, površno i usput, pozorište ostaje jedno od rijetkih mjesta gdje se istinski susrijećemo: licem u lice, pogledom u pogled, dahom uz dah. To nije samo umjetnički čin, već i ljudska potreba da budemo zajedno, da osjetimo, da razumijemo, da podijelimo. Pozorište nas ne zabavlja samo, ono nas izaziva, propituje, budi i uznemirava. Ono je ogledalo stvarnosti i utočište od nje.

Izvor: Cetinjski list