U okviru MIT festivala 2016. u Kraljevskom pozorištu Zetski dom premijerno izvedena predstava „Leptir“ – „Vježba rođenja“

Tekst Aleksandra Radunovića oduševio , suze i smijeh u publici , ovacije za Urbanovu režiju

Na sceni Kraljevskog pozorišta Zetski dom predstava “Leptir” imala je svoje premijerno izvođenje u utorak veče, a nagrađena je ovacijama publike. Komad koji nosi podnaslov “Vježba rođenja“ režija je Andraša Urbana, jednog od najpriznatijih reditelja, dobitnika najznačajnijih nagrada u regionu i Evropi. U predstavi koja je nastala po tekstu Aleksandra Radunovića igraju : Ana Vujošević, Srđan Grahovac i Dejan Ivanić. Dramaturg predstave je Rajko Radulović, muziku potpisuje tekstopisac Aleksandar Radunović .

Crnogorski autor neobično cijeni rad Andraša Urbana koji je poznat po specifičnom pozorišnom izrazu i viđenju scenske igre. Upravo zato smatra da je tekst predložak za rediteljsku viziju i da on mora ima imati potpunu slobodu.

“Kako cijenim ono što radi Andraš Urban obradovala me je činjenica da će upravo on režirati komad po mojem tekstu, i od početka procesa sam bio siguran da je jedini pravi put da mu dam potpunu slobodu kad je u pitanju tekst i intervencije na njemu”, kazao je Aleksandar Radunović.

Ipak, Andraš Urban kaže da je Leptir takva drama da je u predstavi izgovorena svaka njena riječ, a da je dramaturškom intervencijom dodata jedino upečatljiva scena sa guslama na kraju komada. Sam reditelj još jednom je potvrdio svoj nekovencionalni pozorišni izraz, pogotovo u uvodnom dijelu koji razjašnjava odnose i artikuliše podsvijest likova. Urban je zadovoljan svojim glumcima i prvom režijom u Crnoj Gori.

„Jeste specifično čitanje, ali ideja je ta. Pretvorena je drama u formu koja treba neposredno da deluje na publiku. Imali smo vrlo lep proces, na probama smo se bavili ljudskim paklom, ali bez obira na to, sa glumcima sam imao harmoničan odnos i mislim da su bili posvećeni ovoj predstavi. Prvi put radim u Crnoj Gori, to mi je značajno jer u poslednje dve godine prošao sam sve bivše republike i sada završavam taj krug. Vrlo mi je draga ova predstava, to je u stvari jedno dobro pozorište, meni je drago da sam radio na Cetinju”,  smatra reditelj komada Leptir.

Drama Leptir Aleksandra Radunovića beskompromisno dekonstruiše pojam porodice. Čovjek nesposoban da se obračuna sa tradicionalnim pristupom društvu ne umije da prihvati onog drugog s kojim treba da čini prvobitnu ćeliju društva. Leptir je priča o nedostacima morala, ljubavi, posvećenosti, razumijevanja.

„Mi smo naučili da živimo da smo svesni svoje nemoralnosti i živimo kao da je sve u redu. Čak živimo u takvom vremenu kao da je to dobro došlo, ta vrsta nekog licemernog morala, govori se jedno, a živi se drugačije, čak društvo, javni život, postao je toliko besraman da se ne morate pretvarati, možete sve govoriti javno nažalost. Baš što se tiče Leptira , to mi je drago, mi smo bez političkih slogana i jasno artikulisanih društvenih pitanja, predstavili priču koja se dešava unutar jedne porodice, ljudske intime, u svakom momentu ima svoj eho, svoje značenje u društvenom kontekstu i siguran sam da predstava tako deluje, da je uvek sve jasno”, poručuje Andraš Urban.

Ova iskrena priča o porodici ima crnogorske specifičnosti, ali porodica, sa svojim krvnim vezama, strastima, ljubavi i manama, ista je svugdje u svijetu, gdje god se nalazila. Stoga, tekst Aleksandra Radunovića, a predstava u režiji Urbana komad je koji se može igrati i shvatiti bilo gdje u svijetu.

„Leptir je priča o iluziji da bi čovjek trebao biti slobodan u svojoj koži, da nam je obećano nešto što nam nekako uvijek izmakne iz ruku pa se, suočen sa tom činjenicom, čovjek osjeća zarobljen pored partnera sa kojim živi, u porodici kojoj pripada, na poslu koji radi i, na kraju, u koži koja mu je pretijesna. Htio sam da progovorim o hipokriziji i lažima u kojima se gušimo živeći život koji je, čini mi se da tako misli većina ljudi, u svakom smislu daleko od onoga koji smo zaslužili, i zbog toga se na kraju pretvorimo u ogorčene olupine koje oko sebe siju samo mržnju, apatiju i hronično nezadovoljstvo svime što nas okružuje, a kako vrijeme odmiče postajemo nesposobni da u bilo čemu prepoznamo ljepotu. Ova hiperbolisana slika savremenog Crnogorca može biti slika bilo kojeg čovjeka na planeti koji živi u eri ove varijante liberalnog kapitalizma i zbog toga je neobično važno to što režiser dolazi iz druge sredine jer mi se čini da upravo ta činjenica može da doprinese tome da komad prodiše i progovori na način drugačiji od onoga kako sam ga ja zamislio, a da suština ostane ista.“, kazao je tekstopisac Aleksandar Radunović.

O očekivanjima glumačke postave da će komad dosta toga što se događa u pozorištu svakodnevnice, na brutalno iskren način pljusnuti u lice, najbolje govore aplauzi I reakcije publike.

„Prezadovoljna sam, i procesom i konceptom, toliko je sve bogato, puno tenzije, čak opasno. Izaziva čudna osjećanja, mislim da je reditelj fantastično pročitao. Poruka je da nije ovo tragičan komad, ovo je neko osvješćenje, samo neki surov susret sa realnošću”, kazala je glumica Ana Vujošević.

Publika je prvi Leptirov let nagradila ovacijama pozivajući glumce, reditelja i tekstopisca da se vrate na scenu. Brutalno iskreni komad o žestokom obračunu sa samim sobom nije nikoga ostavio ravnodušnim.

Marina Vuković, publika – “Vrlo je intenzivna predstava. Tjera na suze, predstava je prilično osvješćujuća, govori o zamkama međuljudskih odnosa onda kada se dvoje nađu u braku, kako rađanje djeteta utiče na odnose partnera i možda ruši mit koji važi u crnogorskom društvu o tome da je brak idealna zajednica, a rađanje djeteta neophodan uslov za sreću. Otvara čitav niz socioloških i psiholoških pitanja. Sa predstave ću otići razmišljajući o svemu tome“.

Gordana Luka, publika – “Glumci su bili odlični. Mislim da je Leptir snažna predstava, čak toliko da je ne bih preporučila ljudima koji ne mogu da podnesu ovoliki emocionalni i umjetnički intenzitet. “

Janko Ljumović, profesor produkcije, publika – “ Mislim da je Aleksandar Radunović imao sreću da je u sjajnom Andrašu Urbanu pronašao izuzetnog saradnika i da je rezultat sjajan, da je ovo izuzetna predstava koja potpuno u Andraševskom stilu dekonstruiše jedan tragizam koji sam doživio kao jednu tehno tragediju. Konačno sam u ovoj predstavi čuo i vidio gusle na jedan način koji sam odavno priželjkivao, a to je njihova dekonstrukcija, sve ono što je zloupotreba te tzv. guslarske kulture, posebno u tragizmu devedesetih i slomu porodice. Svih troje glumaca su sjajni, i ponudili su dobru dekonstrukciju koja je zdrava za društvo. Predstavu zaslužuje da ima dobar život. Andraš je evropski reditelj, reditelj u punom smislu te riječi.“

Komad „Leptir“ bazira se na dramskom tekstu Aleksandra Radunovića koji je na nultom MIT Festu žiri publike proglasio najboljim, u okviru takmičarskog “promo” segmenta koji se sastojao od čitanja drama mladih stvaralaca iz Crne Gore . Reprizna izvođenja predstave “Leptir” biće 27. i 29.aprila